BRATOVŠTINA HRVATSKIH VINSKIH VITEZOVA

Bratovština hrvatskih vinskih vitezova je udruga građana koja u svojem djelovanju promiče kulturu vina, hrvatsku povijest, kulturu i tradiciju, mir među narodima, rušenje predrasuda i promiče moralne i humane vrednote bazirane na temeljima i tradicionalnim vrijednostima kršćanske Europe. Ona je osnovana po uzoru i na tradiciji brojnih dobrovoljnih društveno-vjerskih odnosno staleško-stručnih udruga vjernika laika koje su se  osnivale diljem Hrvatske tijekom snažnog razvoja urbanog života a koje su tijekom povijesti imale važnu ulogu u vjerskom, društvenom i kulturnom životu. Povijest osnutka Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova ili skraćeno Vinskih vitezova seže u doba stvaranja samostalne hrvatske države. Grupa domoljuba iz redova gospodarstvenika, vinara, enologa, intelektualaca i kulturnih djelatnika se tada udružila i pokrenula projekte koji će imati dalekosežne posljedice na razvoj vinarstva i vinogradarstva u Hrvatskoj. Sa velikim entuzijazmom, ljubavi prema vinu i nacionalnim nabojem organizirali su dvije velike izložbe „Vino u Hrvata“ 1993. i 1994. koje su održane u Zagrebu. To su bile prve takve izložbe i ocjenjivanja na nacionalnom nivou na koji su po prvi puta stigli i brojni vinari hrvatskih korijena iz cijelog svijeta a koji su desetljećima sanjali neovisnu Hrvatsku. Osim vinarstva izložbe su bile veliki kulturni i društveni događaj toga vremena. Tim izložbama pokrenuta je inicijativa kod svih relevantnih subjekata da se uz suradnju struke intenzivno poradi na unapređenju kvalitete vina i povećavanju nasada vinove loze. Od tada, hrvatski vinari su započeli svoj trnovit ali nezaustavljiv uzlet u kvaliteti svojih vina do samoga svjetskog vrha gdje se nalaze i danas. Hrvatska ima dugu, višestoljetnu povijest vinarstva i vinogradarstva ali su nemogućnost nacionalne promocije vina, socijalističko upravljanje poljoprivredom u bivšoj državi i Domovinski rat rezultirali velikim zaostajanjem za drugim vinarskim silama u Europi.

Na izložbama su uspostavljeni brojni kontakti i prijateljstva unutar Hrvatske i dijaspore koji su iz vinarski razvijenih zemalja donijeli brojna iskustva ne samo struke nego i društvenog života vinara i ljubitelja vina. Postupno se rađala ideja da se osnuje udruga koja će se osim promocije hrvatskih vina baviti i kulturom vina koja se tek tada stvarala kako među vinarima profesionalcima tako i među ljudima koji konzumiraju vino. 1994. napisan je prvi statut udruge. U njega je utkan dio bogate povijesti srednjevjekovnih statuta hrvatskih gradova gdje su se spominjale regule vezane uz proizvodnju, kakvoći i trgovanje vinom. Osnivači su bili gospodarstvenik Ante Ledić, akademik Josip Bratulić, enolog Milorad Zoričić, vinar Ivan Enjingi i kulturni djelatnik Ivan Maruna. Veliku pomoć u osnivanju i savjetima su dali Gradišćanski Hrvati Mate Kliković i Barbara Leeb. Nazvali su se Vinskim vitezovima čija se namjena, ustroj i djelovanje razlikuju od nekadašnjih srednjevjekovnih viteških redova jer članovi više nisu ratnici nego mirotvorci koji koriste vino kao sredstvo i most svoga djelovanja. Iako na svim svečanostima i druženjima redovito konzumiraju vino, oni se ne opijaju. Tko poznaje vinsku kulturu i od nje se uči mudrosti života neće zalutati na put ovisnosti  jer vino ne smije vladati čovjekom nego čovjek vlada vinom.

Prva Viteška svečanost održana je 3. studenog 2002. u svetištu Sveta Mati Slobode u Zagrebu. Okupilo se dvadesetak prvih članova koji su položili svečanu zakletvu. Taj datum se smatra službenim osnivanjem Bratovština hrvatskih vinskih vitezova. Viteške svečanosti ili ceremonije primanja novih članova i promaknuća u viši rang tradicionalno se održavaju u crkvi nakon Svete mise. U propovjedi se govori o vinu i podsjeća na trud čovjeka koji uzgaja lozu, okrepu i radost te o njegovoj duhovnoj povezanosti s kršćanstvom. Postoji protokol kako se novi članovi primaju u viteški red polaganjem prisege na ritualni mač, ispijanjem vina iz kaleža te podjelom medalja i diploma. Obavezno se svira hrvatska himna. Nakon prve organizirano je 23 Viteških svečanosti diljem Lijepe naše. Za domaćinstvo se obično biraju povijesni gradovi, duhovna svetišta ili krajevi velike vinogradarske tradicije. Gradovi domaćini prepoznali su značenje takvih manifestacija pa su do sada uvelike dali svoj doprinos njihovoj organizaciji. Vinski vitezovi prolaze mimohodom kroz grad u svečanim odijelima i znamenjima a u njega su često uključeni limena glazba, mažoretkinje, lokalna folklorna društva ili povijesne vojne postrojbe čime se daje značaj i poštovanje tradiciji i kulturi grada domaćina. Osim svečanosti u crkvi, program obuhvaća obilazak povijesnih i kulturnih znamenitosti, degustaciju lokalnih vina i svečanu večeru.

Bratovština ima svoj ustroj, upravna tijela i statut koji je sastavljen po uzoru na statute starih bratovština, prilagođen današnjem dobu i pravnoj regulativi. Bratovština ima i svoja znamenja koja se koriste prilikom svih svečanosti a čine ih mač, obredni štap, kalež i svečana zastava. Vinski vitezovi svojim djelovanjem nastavljaju tradiciju zapadno kršćanskih viteških redova a njihove aktivnosti su brojne. Oni obilježavaju tradicionalne vinske svečanosti i manifestacije, sudjeluju u organizaciji izložbi i ocjenjivanju vina, organiziraju stručne seminare i predavanja za vinare i vinogradare, organiziraju viteške svečanosti, rade promocije i čuvaju od zaborava autohtone sorte vinove loze u Hrvatskoj, promoviraju i čuvaju stare običaje, organiziraju dobrotvorne akcije, provode edukacije otvorenog tipa o vinarstvu, vinogradarstvu i kulturi konzumacije vina te promiču mir i bratimstvo s drugim narodima na kulturnoj osnovi. Imaju obavezu čuvanja nacionalnog identiteta i rušenje predrasuda unutar hrvatskog naroda. Vinski vitezovi  ponosni su na velike uspjehe svojih članova vinara koji su osvojili brojne nagrade na međunarodnim natjecanjima vina i tako promovirali Hrvatsku na svjetskoj vinskoj sceni. Također, članovi reda koji su ugledni stručnjaci na području enologije svojim su znanstvenim i izdavačkim radom prenijeli znanstvene spoznaje o vinu, educirali brojne proizvođače i potrošače vina te pomogli razvoju struke koja je doživjela svoj procvat u neovisnoj Hrvatskoj.

Vinskim vitezom može postati svaka punoljetna osoba neovisno o naciji, vjeri i političkom uvjerenju uz preporuku člana Bratovštine (kuma). Uvjet je da poštuje vrijednosti i tradiciju na kojoj je nastala kršćanska Europa i pripadnost reda kršćansko-viteškoj sredini. Svi članovi unutar Viteškog reda po položaju su jednakopravni i neopterećeni političkim ili gospodarskim interesima. Postoje tri kategorije članstva za muškarce; pripravnik, peharnik i vitez vina te viteška dama za žene.

Viteški red je značajan čuvar vinske kulture jer je viteštvo pripadnost istinskoj plemenitosti duha i zauzimanje za sve što je istinito, dobro i lijepo, za ideale vrijednosti, plemenitu duhovnost i viteško prijateljstvo. Moderno vinsko viteštvo je potpora svima onima koji još vjeruju u prirodu kao istinsko ljudsko prebivalište, poštuju njezine zakonitosti, čuvaju ljudsko dostojanstvo, uzgajaju i promiču iskreno prijateljstvo između ljudi i mir u svijetu. Vinograd Gospodnji obuhvaća cijeli svijet i krije brojne zadaće tako da je svaki član Bratovštine – Vinski vitez pozvan ispunjavati misiju svog reda na način kako najbolje zna i umije.

Vinski vitezovi čuvaju identitet Hrvatske, njenu povijest, samosvjesnost, kulturu i običaje. Njih uvijek s ponosom ističu pojavljujući se na brojnim viteškim svečanostima i druženjima diljem Lijepe naše i inozemstvu. Time promiču zemlju i narod koji je dolaskom na ove prostore oplemenio zemlju i bio tom zemljom oplemenjen. Prihvatio je vino kao hranu i okrepu, posadio novu lozu, prihvatio kršćanstvo i dao svoj doprinos razvoju Europe unatoč svojoj vrlo teškoj povijesti. Vinski vitezovi uvijek se pozivaju na zajedništvo, kršćanske korijene i borbu za plemenite ideale i ciljeve. Iako oni danas mnogim ljudima djeluju arhaično, njihovo postojanje i aktivnosti su potrebni u vremenima opterećenima gospodarskom krizom, globalizacijom, nesigurnošću, gubitkom pozitivnih uzora i tradicijskih vrijednosti koje su kroz povijest sačuvale naš narod, jezik, pismo, identitet, običaje i vinovu lozu kao dio europske kulture kojoj smo oduvijek pripadali.

SLAVA BOGU, ČAST VINU!